Želatin je proteinski produkt koji se dobija delimičnom hidrolizom kolagena ekstraktovanog iz proizvoda životinjskog porekla. Najčešće se dobija od kostiju i kože, a može voditi poreklo i iz hrskavice ili ligamenata. Poznat je po svojoj ulozi sredstva za zgušnjavanje kako u prehrambenoj industriji, tako i u farmaciji i kozmetici. On formira jake gelove i jedino je neugljenohidratno sredstvo za zgušnjavanje koje se koristi u ishrani.

Rastvorljivost želatina

Želatin je relativno nerastvorljiv u hladnoj vodi, dok se u vrućoj vodi lako rastvara. Kada se kristali želatina ubace u hladnu vodu, oni bubre, apsorbujući  vodu u količini od 5-10 puta svoje težine. Podizanjem temperature iznad 40 °C želatinozne čestice se rastvaraju u rastvor koji nakon hlađenja pravi gel. Brzina rastvorljivosti želatina zavisi od veličine čestica želatina, temperature i količine čestica želatina.

Istorija želatina

Ne zna se tačno ko je i kada otkrio da sporo kuvanje određenih komada mesa ili kostiju u vodi omogućava dobijanje rastvora koji ako je dovoljno koncentrisan i ohlađen, može da se zgusne do fromiranja gela. Arheolozi su na Bliskom istoku pronašli tragove prvog oblika želatina ekstraktovanog iz životinjskih kostiju od pre 8000 godina, kada se koristio kao lepak za nakit i kožu. Želatin se upotrebljavao za pravljanje ukrasnih slika u grobnicama na početku hrišćanske ere u drevnom Egiptu.

Što se tiče istorije želatina u ishrani, postoje dokazi da je u II veku nove ere želatin počeo da se koristi za pripremu supe i kolača. Bio je prisutan u dosta aristokratskih kulinarskih recepata renesanse i vekovima se smatrao luksuznom namirnicom. Prva industrijska proizvodnja želatina je nastala u Lionu 1813. godine, gde se pravio želatin za upotrebu kako u ishrani tako i u farmaciji.

Nutritivne vrednosti želatina

Želatin je protein, ali sadrži devet od deset esencijalnih aminokiselina, što znači da se ne smatra potpunim proteinom. Čisti želatinasti kristali ne sadrže ugljene hidrate ili masti, već samo proteine. Pakovanje želatina od 10 grama sadrži oko 33 kalorija i 8,6 grama proteina.

Zdravstvene beneficije želatina

Želatin može imati razne povoljne efekte po zdravlje ljudi, a neka od najvažnijih su:

Uticaj na zdravlje kože

Kolagen je ono što koži daje zdrav i mladalački izgled. Stareći, ljudsko telo prirodno gubi sadržaj kolagena što uzrokuje smanjenje u čvrstini i elastičnosti kože i rezultuje pojavom bora. Kako je želatin odličan izvor kolagena, on predstavlja prirodan način za poboljšanje izgleda kože.

Regulisanje telesne težine

Neke studije su pokazale da je želatin važan element koji povećava proizvodnju somatotropina, hormona rasta, dok takođe stimuliše metabolizam i kroz hranljive materije i aminokiseline. Štaviše, sadržaj vlakana i proteina pomaže u osećaju sitosti i sprečava prejedanje jer je želja za hranom smanjena. Želatin je zbog ovih svojstava odličan izbor za ljude koji pokušavaju da na prirodan način regulišu svoju telesnu težinu.

Uticaj na zdravlje kostiju

Aminokiselina iz želatina pod nazivom lizin pomaže u jačanju kostiju tako što poboljšava apsorbciju kalcijuma koji je neophodan za čvrstinu kostiju i  prevenciju preloma. Lizin je esencijalna aminokiselina, što znači da telo ne može da je proizvodi već da se u organizam unosi isključivo preko hrane. Jedan od načina za povećavanje unosa lizina predstavlja dodavanje želatina izbalansiranoj ishrani.

Uticaj na nokte i kosu

Ljudi su oduvek tražili nove načine za brigu o noktima i kosi. Jedan od proteina koji se nalazi u želatinu je keratin, a keratin se u velikim količinama nalazi i u prethodno pomenutim delovima tela gde im pomaže da ostanu čvrsti. Stoga, dodavanje želatina ishrani na jednostavan i efikasan način omogućava dobro stanje ovih rožnatih tvorevina kože.